Svjetski dan borbe protiv raka

Svjetski dan borbe protiv raka obilježava se svake godine 4. veljače, sa svrhom osvješćivanja javnosti i poticanja prevencije te pravovremenog otkrivanja i liječenja raka.

Pojmom raka (karcinoma, zloćudnog tumora) označava se velika skupina malignih bolesti – njih više od stotinu – koje mogu zahvatiti bilo koji dio tijela. Ove bolesti obilježava brzo stvaranje abnormalnih stanica, koje rastu bez ikakvih ograničenja i šire se tijelom te zahvaćaju druge organe kao metastaze, te su ujedno i glavni uzrok fatalnog ishoda bolesti.

Rak je jedan od vodećih svjetskih uzroka morbiditeta i mortaliteta. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), u 2012. godini bilo je približno 14 milijuna novih slučajeva obolijevanja od raka te 8,2 milijuna fatalnih slučajeva. Također, SZO predviđa kako će se tijekom iduća dva desetljeća broj novih slučajeva bolesti povećati za približno 70 %.

Otprilike trećina fatalnih slučajeva uzrokovanih rakom povezana je s pet vodećih rizika koji se odnose na loše životne i prehrambene navike: visok indeks tjelesne mase (BMI), nizak unos voća i povrća, nisku razinu tjelesne aktivnosti, pušenje te konzumiranje alkohola. Pritom pušenje predstavlja najvažniji faktor rizika nastanka raka, koji na globalnoj razini uzrokuje približno 20 % od ukupnog broja fatalnih slučajeva raka te približno 70 % fatalnih slučajeva raka pluća. Također, rizik obolijevanja od raka jetre znatno povećava infekcija virusima hepatitisa B i hepatitisa C, a rizik obolijevanja od raka grlića maternice infekcija humanim papiloma virusom (HPV).

Više od 30 % fatalnih slučajeva raka moguće je spriječiti usvajanjem zdravog stila života, izbjegavanjem faktora rizika i drugim oblicima prevencije. Između ostaloga, to uključuje prestanak pušenja i izbjegavanje konzumacije alkohola, zdrave prehrambene navike i redovitu tjelesnu aktivnost, izbjegavanje pretjeranog izlaganja sunčevom zračenju te izbjegavanje infekcije virusom hepatitisa B i HPV-om odgovornim spolnim ponašanjem. Također, infekcija hepatitisom B i visokoonkogenim tipovima HPV-a može se uspješno spriječiti cijepljenjem.

Osvješćivanju javnosti o načinima prevencije raka uvelike pridonosi obilježavanje Svjetskog dana borbe protiv raka, čiji je inicijator Međunarodna unija za borbu protiv raka (UICC) te se u razdoblju od 2016. do 2018. godine obilježava pod krilaticom “Mi možemo. Ja mogu.”, uz poruku da svi možemo pridonijeti smanjivanju opterećenja koje rak predstavlja za društvo. U okviru obilježavanja ovog međunarodnog zdravstvenog dana u Hrvatskoj, nacionalna javnozdravstvena kampanja koju ovim povodom provodi Udruga žena oboljelih od raka SVE za NJU u partnerstvu s Koalicijom udruga u zdravstvu (KUZ) predstavljena je 3. veljače u Hrvatskom saboru, a saborski zastupnici imali su priliku ispisati poruke kojima podupiru tu javnozdravstvenu kampanju i fotografirati se sa svojim porukama za sudjelovanje u kampanji.

U Hrvatskome saboru obilježen Svjetski dan borbe protiv raka

Svjetski dan borbe protiv raka (World Cancer Day) obilježava se 4. veljače svake godine kako bi se podigla svijest javnosti o oboljenjima od raka, prevenciji te bolesti, ranom dijagnosticiranju i liječenju te skrbi za oboljele. U Hrvatskoj od raka na godinu oboli 21.434 osobe, a umre 13.939 osoba, to jest svaki dan 38 osoba. Ideja nacionalne kampanje je priključivanje globalnim naporima da se proširi poruka „Mi možemo. Ja mogu.“ i da poduzmemo nešto za prevenciju, rano otkrivanje i kvalitetnije liječenje i sveobuhvatnu skrb za oboljele.

Predsjednica saborskog Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku dr.sc. Ines Strenja-Linić prva se uključila u inicijativu oko donošenja Nacionalnog plana, te je Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku zajedno s Ministarstvom zdravlja održao tematsku sjednicu posvećenu iniciranju izrade Nacionalnog plana za borbu protiv zloćudnih bolesti. Glavni zaključak je bio da se pristupi izradi Nacionalnog plana za borbu protiv zloćudnih bolesti, a Ministarstvo zdravstva imenovano je nositeljem njegove izrade. Dr. Strenja Linić izvijestila je li postignut napredak s izradom Nacionalnog plana:

„U interesu pacijenata i zdravstvenoga sustava nužno je povećati stopu preživljavanja u slučaju malignih bolesti, a to se može postići donošenjem i provođenjem Nacionalnog plana. Sveobuhvatnim Nacionalnim planom želimo unaprijediti zdravstveni sustav za sve pacijente. Republika Hrvatska je u onkologiji u posljednjih desetak godina puno napravila i uložila, od izgradnje i rekonstrukcije objekata, nabavke nove opreme i edukacije stručnjaka, no pokazatelji jasno govore da nije napravljeno dovoljno jer rezultati ne odgovaraju uloženom znanju, trudu i novcu“, rekla je dr. Strenja-Linić.

„U Hrvatskoj se moramo bolje organizirati ako mislimo dobiti bitku sa zloćudnim bolestima budući da se do 2020. očekuje porast pojavnosti raka od 20%. Vrijeme je da onkolozi izrade dijagnostičko-terapijske smjernice liječenja strukturiranog Nacionalnog plana za borbu protiv zloćudnih bolesti te da se donese tzv. Onkološki masterplan ključnih ustanova kako bi se osigurala jednaka dostupnost za sve bolesnike u Hrvatskoj, ma gdje se liječili“, istaknuo je predstojnik Klinike za onkologiju KBC-a Zagreb prof. dr. sc. Stjepko Pleština.

Predsjednik Koalicije udruga u zdravstvu Ivica Belina (koja okuplja 84 udruga pacijenata) istaknuo je ulogu udruga pacijenata u naporima da se poboljšaju sve razine onkološke skrbi, od prevencije, probira, dijagnostike i liječenja, sveobuhvatne skrbi za oboljele i članove njihovih obitelji, do palijativne skrbi.

Sadašnje stanje u onkologiji u Hrvatskoj Belina je predstavio rezultatima o iskustvima pacijenata u onkološkoj skrbi prema kojoj je samo 16% bolesnika sa zloćudnom bolesti čekalo na pregled specijaliste više od dva mjeseca, a 62% posto bolesnika nije sudjelovalo u odlukama o liječenju. 66% oboljelih bolest je otkrilo na vlastitu sumnju da nešto nije u redu s njihovim zdravljem, dok je samo 5 % bolest otkrilo kroz programe ranog otkrivanja bolesti koji se provode u Hrvatskoj. 65% oboljelih njihov liječnik obiteljske medicine uputio je prvo kod kirurga, a samo njih 16% upućeno je kod onkologa. Komunikacija liječnika specijalista s pacijentima nije zadovoljavajuća: 49% pacijenata koji su sudjelovali u anketi nije dobilo informacije o svojoj bolesti i liječenju, a 58% ih nije dobilo te informacije na njima prihvatljiv način. Čak 61% ispitanih kaže da nisu sudjelovali u donošenju odluka o svom liječenju, a njih 58% nije dobilo informacije o lijekovima koje će primati ni o mogućim nuspojavama i opasnostima.Obrazac informiranog pristanka tijekom svog liječenja potpisalo je 96% ispitanih, ali njih 72% nije razumjelo obrazac, niti ga je liječnik s njima zajednički ispunio. Čak 53% ispitanih smatra da dijagnostika i liječenje u njihovom slučaju nisu bili pravovremeni.

„Iz podataka dobivenih anketom, očito je da nam je Nacionalni plan za borbu protiv zloćudnih bolesti neophodan, zbog podizanja kvalitete onkološke skrbi i jednakih uvjeta dijagnostike, liječenja, sveobuhvatne skrbi i palijative na cijelom teritoriju Hrvatske“, zaključio je Belina.

Glavna tajnica Udruge SVE za NJU Ljiljana Vukota objasnila je važnost provođenja kampanje „Mi možemo. Ja mogu.“ za sve dionike zdravstvenog sustava i društva općenito, kroz podizanje svijesti o tome da smo svi kao dijelovi društva odgovorni za sadašnje stanje zloćudnih bolesti, koje u Hrvatskoj prerastaju u vodeći javnozdravstveni problem, ali i za nalaženje rješenja za pozitivne promjene koje su nam nužne. Naglasila je i važnost ove kampanje u podršci naporima donošenja i implementacije Nacionalnog plana za borbu protiv zloćudnih bolesti.

„Nadamo se da ćemo slijedeći Svjetski dan borbe protiv raka obilježiti donošenjem Nacionalnog plana“, rekla je Vukota.