Svjetski dan borbe protiv raka

Svjetski dan borbe protiv raka

Svjetski dan borbe protiv raka (World Cancer Day) obilježava se svake godine 04. veljače, s ciljem podizanja svijesti o raku, mogućnostima u prevenciji, ranom otkrivanju i liječenju raka. Na konferenciji za novinare koju su organizirali Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Koalicija udruga u zdravstvu i udruga „Sve za nju“ 04. veljače 2016., istaknuto je da je nužan Nacionalni plan za borbu protiv zloćudnih bolesti.
Svaka četvrta osoba u Hrvatskoj umre od raka. Hrvatska drži neslavno drugo mjesto po smrtnosti od zloćudnih bolesti, odmah iza Mađarske. Prema posljednjim podacima, 2014. godine od raka je umrlo 14.206 osoba, to jest svaka četvrta osoba. U razvijenim zemljama pada smrtnost od karcinoma, ali ne i u Hrvatskoj. U našoj zemlji na 100.000 stanovnika od zloćudnih bolesti oboli 321 osoba, a Europski prosjek je 214 osoba te osim pojavnosti, raste i smrtnost od zloćudnih bolesti. Pet najčešćih sijela raka čine ukupno 57% novih slučajeva raka u muškaraca: traheja, bronh i pluća (18%), prostata (15%), debelo crijevo (10%), mokraćni mjehur (7%) i rektum, rektosigma i anus i (7%). Pet najčešćih sijela raka u žena: dojka (26%), debelo crijevo (8%), traheja, bronh i pluća (7%), tijelo maternice (6%) i rektum, rektosigma i anus (5%), čine 52% novih slučajeva raka u žena. U svijetu više od 14 milijuna ljudi godišnje oboli, a 8,2 milijuna ljudi umre od raka, a uzroci smrti su karcinomi pluća, želuca,jetre, debelog crijevai dojke.
Unatoč tome što je 2009. godine Hrvatski sabor donio Rezoluciju o zloćudnim tumorima, kojom se obvezao donijeti Nacionalni plan i program borbe protiv raka, do danas taj plan nije donijet. Predstojnik Klinike za onkologiju KBC-a Zagreb prof. dr. Stjepko Pleština istaknuo je važnost da se izradi strukturirani Nacionalni plan borbe protiv zloćudnih organizatori bolesti jer kako će se neki bolesnik s istom zloćudnom bolešću liječiti u Zagrebu, Osijeku, Splitu ili Zadru, prepušteno je na volju i ovisi o financijskoj moći tih ustanova, što je nedopustivo: „Vrijeme je da onkolozi izrade dijagnostičko-terapijske postupke i smjernice liječenja u sklopu Nacionalnog plana za borbu protiv zloćudnih bolesti koje će biti jednake za sve bolesnike u Hrvatskoj, ma gdje se liječili. Cilj nam je da se u svim zdravstvenim ustanovama provodi jednako liječenje onkoloških bolesnika, jer se danas liječenje razlikuje čak i unutar iste ustanove, ovisno o raspoloživom novcu“, upozorio je prof. Pleština, koji je uvjeren da bi se centralizacijom nekih postupaka moglo uštedjeti 20 do 30 posto novca koji se potroši na liječenje onkoloških bolesnika. Na konferenciji za novinare istaknuta je potreba izrade onkološke mreže, akreditacija ustanova koje liječe onkološke bolesnike te multidisciplinarni pristup pri izradi Nacionalnog plana onkoloških bolesti u čemu posebnu važnost imaju i liječnici obiteljske medicine.

Nacionalni plan za borbu protiv raka je nužnost

U svijetu postoji 177 nacionalnih planova za borbu protiv malignih bolesti, a u Europi ga ima ukupno 30 država. U našem okruženju, Nacionalne planove imaju Slovenija ,Srbija i Mađarska, a od najsiromašnijih zemalja, nacionalne planove imaju čak i Afganistan, Bangladeš, Burkina Faso, Kenija, Madagaskar, Mali, Uganda, Zimbabwe, istaknuo je predsjednik Koalicije udruga u zdravstvu prof. reh. edukac. Ivica Belina: „Nacionalni plan za borbu protiv raka nužan je ponajprije kako bi se svim građanima Republike Hrvatske omogućili jednaki uvjeti prevencije, ranog otkrivanja, liječenja i rehabilitacije, te palijativne skrbi što bi u konačnici smanjilo broj oboljelih i umrlih osoba od zloćudnih bolesti.“

Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, ključni elementi koje bi trebao sadržavati svaki Nacionalni plan za borbu protiv malignih bolesti su: prevencija, rano otkrivanje bolesti, liječenje i palijativna skrb. Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje da će se dogodine 2030. učestalost zloćudnih bolesti povećati za 75% to jest očekuje se da će se na godinu otkriti više od 22 milijuna novooboljelih.