Svjetski dan svjesnosti o autizmu

Glavna skupština UN-a odabrala je 2. travnja kao Svjetski dan svjesnosti o autizmu čime želi skrenuti pozornosti javnosti diljem svijeta na sve veći problem ovoga složenog poremećaja koji se kod pojedinaca najčešće razvije u prve tri godine života i uglavnom traje do kraja života. Ovogodišnji jubilarni 10. Svjetski dan svjesnosti o autizmu obilježava se pod motom „Rušimo zajedno barijere autizma – izgradimo pristupačno društvo!“. Cilj obilježavanja ovog dana je prenijeti poruku o potrebi prebacivanja fokusa sa „svjesnosti“ na „prihvaćanje“ autizma te promicanja daljnjeg uključivanja u društvo. Ideja je da se prenese pozitivna i optimistična poruka o autizmu, a kampanja će poticati socijalni model invaliditeta i imati snažni pravno utemeljen pristup, podsjećajući na prava zapisana u UN-ovoj Konvenciji o pravima osoba s invaliditetom.

Provedbom različitih javnozdravstvenih aktivnosti i događanja povodom dana svjesnosti o autizmu želi se naglasiti važnost rane i kvalitetne dijagnostike i procjene razvojnih mogućnosti djeteta. Ukazuje se potreba za uvođenjem probira (screeninga) kao i rane intervencije u poremećajima autističnog spektra. Prema Izvješću o osobama s invaliditetom Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (23.02.2017.), u je Gradu Zagrebu registrirana 471 osoba s pervazivnim razvojnim poremećajem (autizmom), koja je ostvarila određena invalidska prava, od procijenjenih minimalno 12.000 osoba. Nedovoljno poznavanje i prepoznavanje ovih poremećaja i habilitacijskih mogućnosti kao i nepostojanje referentnog zdravstvenog centra koji bi se bavio ovom kategorijom razvojnih poremećaja, glavni su razlozi slabom društvenom i stručnom interesu u Hrvatskoj.

O autizmu

Određene novine u definiranju poremećaja iz spektra autizma navedene su u Dijagnostičkom i statističkom priručniku duševnih poremećaja – V. izdanje (DSM – V). Uvodi se jedinstveni termin „poremećaj iz spektra autizma“ za sve potkategorije koje su postojale u prethodnom izdanju, podjelu poremećaja prema stupnju razine teškoća (stupnju 1 je pridružena minimalna ili nikakva razina podrške, a stupnju 3 maksimalna moguća razina podrške), promjene u dijagnostičkim kriterijima te uvođenje nove dijagnostičke kategorije (poremećaj socijalne komunikacije (American Psychiatric Association, 2013.) Visoko funkcionirajući autizam pripada u skupinu poremećaja iz spektra autizma stupnja 1. Uz osnovne značajke poremećaja iz spektra autizma, karakteriziraju ga uredne intelektualne sposobnosti.

Poremećaj iz spektra autizma je kompleksan neurorazvojni poremećaj čiji je specifičan uzrok još nepoznat.

Prema epidemiološkim istraživanjima, na 10.000 novorođene djece rađa se 4 do 5 djece s autizmom. Kada je riječ o autističnom spektru poremećaja govori se o 10 do 15 djece na 10.000 novorođenih. Autism-Europe trenutno podržava dokazanu prevalenciju od 1 djeteta na 100 rođenih za poremećaje autističnog spektra. Centar za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) prati učestalost autizma u SAD-u i krajem ožujka 2014. godine objavio je podatke koji govore o pojavnosti autizma 1: 68 djece (kod dječaka 1 : 41, a kod djevojčica 1 : 189). Dječaci su 4,3 puta češće pogođeni od djevojčica. Najčešće se dijagnosticira oko treće godine, simptomi mogu varirati od blažih do težih, ali sumnja se već može postaviti s 18 mjeseci. Autistični poremećaj obuhvaća: autizam Kannerovog tipa, razvojne psihoze, atipični autizam, Rettov sindrom i druge sveobuhvatne poremećaje.

Poremećaj iz spektra autizma karakteriziraju:

• teškoće u: socio-emocionalnom reciprocitetu, neverbalnoj i verbalnoj komunikaciji te razvoju, održavanju i razumijevanju socijalnih odnosa,
• neobičnosti u ponašanju – ograničeni interesi i aktivnosti te repetitivna ponašanja

Autistične osobe imaju teškoće u komunikaciji i socijalnim odnosima te se opiru svakoj promjeni navika. Njihovo ponašanje obilježava nezainteresiranost za druge, mehaničko ponavljanje pojedinih pokreta ili radnji te neuobičajeno vezivanje za neki predmet. Međutim, neka autistična djeca pokazuju iznimne motorne, matematičke i druge vještine. Osobe s autističnim poremećajem imaju niz životnih teškoća. Primjereni edukacijski pristupi pružani tijekom cijelog života, podrška obiteljima i stručnjacima koji su uključeni u tretman, te pružanje odgovarajućih usluga i pomoći u okviru zajednice uz poticanje pozitivnog stava u društvu mogu poboljšati kvalitetu i dostojanstveniji stil života ovih osoba.

Veliki problem, osim otežanog i pravovremenog dijagnosticiranja odstupanja od urednog razvoja, nedostatak je dovoljnog broja ranih interventnih programa čijom primjenom bi se ublažila klinička sliku te pomoglo u poticanju razvoja djeteta. Ipak, uz stručnjake koji se bave ranim komunikacijskim razvojem i poremećajima autističnog spektra, roditelji imaju najvažniju ulogu jer najbolje poznaju svoje dijete te mog izraziti sumnju.

Rani znaci autizma:

• primjećuju se u kontaktu s djetetom – ne uzvraća pogled u oči ili je pogled tek letimičan,
• ne uzvraća osmjeh, izostaju ekspresije lica,
• ne odaziva se na vlastito ime, ne uočava se gesta pokazivanja,
• vokalizacija može izostati kao i gugutanje slogova, a kasnije se govor ne razvija pravilno,
• svako se dijete razvija svojim ritmom te među djecom postoje individualne razlike pa treba biti oprezan kod dijagnosticiranja.

Programima rane intervencije potičemo ostvarivanje razvojnih potencijala djeteta, sprečavamo razvoj daljnjih poteškoća, pripremamo dijete za vrtić, školu, zapošljavanje i u konačnici za samostalan život. Kvalitetu života osoba oboljelih od autizma mogu znatno poboljšati rana dijagnoza i intervencija: TEACCH metoda, senzorička integracija, Floortime i ABA, video modeliranje, terapije: logopedska, radna, fizikalna, glazbena te drugi oblici terapija. Kod djece koja nemaju razvijen govor koristimo se slikama, oni imaju svoje komunikacijske bilježnice s fotografijama predmeta pomoću kojih mogu pokazati što žele. To omogućuje bolje razumijevanje djeteta, a njih potiče na komunikaciju, verbalizaciju i vokalizaciju. TEACCH metoda je zasnovana na vizualnim podražajima i uvodi red u svijet koji je za njih prilično zbunjujući. Djeca imaju slikovne rasporede koji jasno ukazuju kada je vrijeme za doručak, pranje ruku, vježbanje, slikanje, ručak, odlazak kući. Na taj način djeci se osigurava stalnost, red, struktura i to im daje sigurnost. Suradnja s roditeljima je neophodna, redovito ih se obavještava o uspjesima djeteta. Upravo je intervencijama temeljenim na tehnologiji obilježeno posljednje desetljeće, a brojna istraživanja dokazuju njihovu učinkovitost u tretmanu osoba s poremećajem iz spektra autizma.

Događanja

Svjetski dan svjesnosti o autizmu obilježit će Savez udruga za autizam Hrvatske s članicama, udrugama iz Zagreba, Splita, Rijeke, Osijeka, Pule, Nove Gradiške, Čakovca, Karlovca, Dubrovnika, Kaštela, Zadra, Zaprešića i Bjelovara u suradnji sa Centrom za autizam Zagreb i Edukacijsko rehabilitacijskim fakultetom. Centralno događanje bit će u Zagrebu, na Trgu bana J. Jelačića, 31. ožujka 2017. godine, od 10.00 do 16.00 sati gdje će biti postavljeni štandovi s letcima informativnog sadržaja, brošurama Saveza udruga za autizam Hrvatske i Centra za autizam Zagreb, prigodni ručni radovi korisnika Udruge za autizam Zagreb, te plavi baloni za najmlađe. Simbolično će u 12.00 sati jedno od naše djece pustiti u zrak grozdove balona s natpisom „AUTIZAM 12000“ uz prisustvo uvaženih uzvanika, naše djece, struke, građana i medija.

U večeri 2. travnja 2017. diljem Hrvatske u gradovima i općinama svijetlit će plavim svjetlom znamenitosti, gradske vijećnice, muzeji, razne građevine u znak podrške osobama s autizmom i time se pridružiti svim metropolama svijeta koje će na ovaj način podržati prava i potreba osoba s autizmom na ovaj Svjetski dan svjesnosti o autizmu.

Povodom obilježavanja desetog Svjetskog dana svjesnosti o autizmu Udruga za autizam – Zagreb želi ukazati na izazove u životu osoba s poremećajima iz spektra autizma

U suradnji s g. Martinom Milinkovićem iz M.R.T.N. Media i Kinom Europa, Udruga za autizam-Zagreb organizira i humanitarno prikazivanje filma „Život kao crtić“ koje će se održati u ponedjeljak, 3. travnja 2017. godine u 19.00 sati u Kinu Europa, Varšavska 3. „Život kao crtić“ je dugometražni dokumentarni film Rogera Rossa Williamsa, redatelja koji je osvojio nagradu Američke filmske akademije, o dječaku s poremećajima iz spektra autizma koji s okolinom komunicira kroz ponavljanje dijelova omiljenih mu animiranih filmova.

Ulaznice se mogu nabaviti na adresi Udruge za autizam-Zagreb, Ulica Ljudevita Posavskog 37 od 8.00 do 16.00 sati ili od 18.00 sati na dan prikazivanja filma u Kinu Europa.

Cijena ulaznice je 30,00 kuna, a sav prihod od ulaznica namijenjen je poboljšanju kvalitete života osoba s poremećajima iz spektra autizma.

Prisjetimo se: Svaki čovjek ima svoju vrijednost, svoju osobnost i pravo na samoodređenje koliko je to moguće, te pravo anticipacije života društvene zajednice.