Svjetski dan hepatitisa

Svjetski dan hepatitisa se svake godine u svijetu obilježava 28. srpnja. Cilj mu je podignuti svijest javnosti, osoba pod povećanim rizikom te zdravstvenih djelatnika i ukazati na javnozdravstveni značaj virusnih hepatitisa, prvenstveno virusnih hepatitisa B i C, s njima povezane rizike i mjere zaštite, važnost prevencije, pravodobnog dijagnosticiranja, uključivanja u skrb i liječenja te iskazivanja podrške oboljelima.

Virusni hepatitisi

Virusni hepatitisi su skupina zaraznih bolesti koje zahvaćaju jetreno tkivo, a uzrokuju ih virusi hepatitisa A, B, C, D i E, koji mogu prouzročiti akutno ili kronično oboljenje. Rasprostranjeni su po cijelom svijetu, uz različitu prevalenciju (postotak zaraženih), pri čemu  tipovi A, B i C čine 95 % slučajeva.

Virusi hepatitisa A i E prenose se oralnim putem, kontaminiranom hranom i vodom te su najčešći u zemljama niskog higijenskog standarda. Hepatitis A, koji se naziva još i „zarazna žutica“  tj. bolest „prljavih ruku“,  uzrokuje akutnu, prolaznu bolest,  u Hrvatskoj se pojavljuju samo sporadično.

Bitno je skrenuti pažnju na viruse hepatitisa B i C,  koji se prenose putem zaražene krvi i tjelesnih tekućina i često imaju blage ili čak nikakve simptome. Ako se simptomi pojave to su slabost, umor, vrućica, gubitak teka, mučnina, povraćanje, žutica i drugi simptomi. Oba virusa, prelaskom u neprepoznatu kroničnu bolest, kod dijela bolesnika mogu uzrokovati cirozu i rak jetre. Hepatitis B i C javljaju se svuda u svijetu, a prevalencija uvelike varira od jedne zemljopisne regije do druge, kao i između različitih skupina stanovništva unutar određenih regija.

U zemljama s niskom prevalencijom virusnih hepatitisa, uključujući Hrvatsku, glavni su put prijenosa nezaštićeni spolni odnosi sa zaraženom osobom i korištenje nesterilnih igala, šprica i ostalog pribora  za injiciranje droga.

Epidemiologija hepatitisa B i C u Hrvatskoj i svijetu

Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije u svijetu je virusom hepatitisa B zaraženo oko 240 milijuna ljudi, a virusom hepatitisa C oko 150 milijuna ljudi. U Europi od posljedica zaraze hepatitisom godišnje umire 1,4 milijuna ljudi; oko 13 milijuna ljudi ima kronični hepatitis B, a oko 15 milijuna ljudi kronični hepatitis C. Procjenjuje se da u svijetu 95 % ljudi s kroničnim hepatitisom ne zna da je zaraženo, a samo ih manji dio ima pristup liječenju. SZO procjenjuje da bi uz veću dostupnost liječenja sedam milijuna života moglo biti spašeno između 2015. i 2030. godine, i to uz znatne uštede.

Hrvatska je zemlja niske prevalencije (postotka zaraženih) virusnih hepatitisa B i C.  Procjenjuje se da je prevalencija infekcije hepatitisom B i C u općoj populaciji Hrvatske oko 0,5 %. U skupinama s povećanim rizikom (osobe koje injektiraju droge, osobe koje imaju veći broj spolnih partnera ili spolno prenosive infekcije), prevalencija je viša nego u općoj populaciji.

Zadnjih se godina u Hrvatskoj godišnje bilježi oko 200 prijava novootkrivenih slučajeva hepatitisa C  (asimptomatskih nositelja virusa i akutno oboljelih od hepatitisa C zajedno) te približno jednako toliko slučajeva hepatitisa B. Zahvaljujući sveobuhvatnoj prevenciji, vidljiv je trend smanjenja broja novih dijagnoza infekcija hepatitisom B i C.

Unatoč relativno povoljnoj epidemiološkoj situaciji virusnih hepatitisa, hepatitis B i C su javnozdravstveni prioritet, budući da se procjenjuje da je oko 25 000 osoba u Hrvatskoj zaraženo virusom hepatitisa B, a oko 40 000 osoba virusom hepatitisa C. S obzirom na ove procjene, potrebno je nastaviti unapređivati nacionalni odgovor na infekcije hepatitisom B i C u Hrvatskoj, posebno u populacijama izloženim većem riziku.

Savjeti za prevenciju zaraze hepatitisom B i C:

• Ne koristite psihoaktivna sredstva (droge), uključujući prekomjernu konzumaciju alkohola, jer oni utječu na sposobnost prosuđivanja i povećavaju vjerojatnost rizičnih ponašanja (opijenost smanjuje racionalnost, a slabi samokontrolu); tuđi i nesterilni pribor za injiciranje droga povećava rizik od zaraze hepatitisom B i C i HIV-om
• Ne upuštajte se u rane spolne odnose, jer oni donose rizike za zdravlje
• Ne upuštajte se u rizične spolne odnose (veći broj partnera, ne korištenje zaštite)
• Ne koristite tuđe predmete na kojima može biti krvi ili sukrvice (četkice za zube, britvice i sl.)
• Izbjegavajte tetoviranje i piercing u neadekvatnim (nesterilnim) uvjetima
• Ako ste bili u riziku, testirajte se radi rane dijagnoze, čime se poboljšava ishod liječenja
• Protiv hepatitisa B postoji zaštita cijepljenjem (u Hrvatskoj uvedeno od 1999. odnosno 2007. godine u nacionalni program cijepljenja)