Ideja vraćanja proračuna HZZO-a , odnosno vraćanja zdravstvenog proračuna u državnu riznicu, koja se u javnosti pojavila ovih dana, iznimno je loša i štetna. Izdvajanja HZZO-a iz državne riznice razgolitilo je pravo stanje stvari i pokazalo dugovanja u zdravstvu, ali i dugovanja države zdravstvenom sustavu, koje i jest generator navećeg dijela dugova u zdravstvu. Republika Hrvatska krši vlastite zakone, ne uplativši godišnje oko 2 milijarde kuna u sustav zdravstva, koje duguje po osnovi poreza na duhanske proizvode i za zdravstvene usluge pružene osobama koje nisu obveznici plaćanja osnovnog zdravstvenog osiguranja (djeca, osobe s invaliditetom, umirovljenici i dr.) .

Sve ove činjenice postale su jasne upravo izdvajanjem HZZO-a iz državne riznice, što je prihodovnu i rashodovnu stranu zdravstvenog sustava učinilo transparentnim.

Podsjetimo, samo je oko 30% građana Republike Hrvatske radno aktivno, i svojim doprinosima od 15% svoje plaće uzdržavaju i održavaju čitavi sustav zdravstva.

Ne postoji ni jedan argument za ovakav potez, osim starog hrvatskog „korak naprijed, natrag dva“. Komad kolača od oko 24 milijarde kuna, koliki bi trebao biti cjelokupni proračun zdravstva, preprivlačan je da bi ga se pustilo da stoji sam za sebe i onemogućilo nenamjensko trošenje novca iz namjenski prikupljenog novca od doprinosa građana.

Većina prijedloga kako riješiti problem nedostatka novca u sustavu zdravstva ponovo ide na teret građana, povećanjem cijene dopunskog zdravstvenog osiguranja i uvođenjem dodatnog zdravstvenog osguranja.

Do sada nismo čuli ni jedan prijedoga kako racionalizirati troškove u zdravstvu, iako i sami liječnici i zdravstvena administracija stalno spominju nepotrebne pretrage i dijagnostičke postupke, pretjerano propisivanje lijekova i sl. Nismo čuli mnogo osim prijedloga funkcionalnog spajanja bolnica  u smjeru racionalizacije zdravstvenog sustava. Koliko je bolničkih odjela u Hrvatskoj, i koliko liječnika koji obave pojedinu pretragu/zahvat 2 do 3 puta tjedno, i koje je opravdanje za takvo rasipanje? Stalno slušamo i o manjku liječnika u Hrvatskoj, a nitko ne spominje koliko njih uopće nije optimalno iskorišteno na svojim radnim mjestima.

Smatramo da proračun zdravstvenog sustava TREBA i MORA ostati izvan državne riznice, kako bi se namjenski prikupljena sredstva od doprinosa građana namjenski i trošila.

Smatramo da je zdravlje građana temeljni interes i kapital države, te da ulaganje u zdravstvo i zdravlje nije trošak, nego upravo ulaganje.

Često se građane, koji su svi potencijalni pacijenti upozorava na to da trebaju biti odgovorni prema sustavu. Slažemo se, ali da bi bili odgovorni, trebaju imati adekvatnu razinu educiranosti o zdravlju, biti aktivno uključeni u održavanje svog zdravlja i aktivno uključeni u odlučivanje u sustavu zdravstva kojeg su dionici. Trenutno smo svi kao pacijenti stavljeni u potpuno pasivnu ulogu nekoga tko uzme uputnicu u točci A i dostavi je u točku B, a cijelu priču plaća „netko drugi“. U toj situaciji, ne znam tko nas ima pravo pozivati na odgovornost.

Dragi naši, taj „netko drugi“ smo mi sami. I dok god ne osvijestimo tu činjenicu, sa svime oko i unutar zdravstva država i zdravstvena administracija će se loptati mimo nas, kako dnevnopolitičke prilike nalažu.

Zdravstvo i zdravlje, kao temeljna vrijednost ove države trebaju biti iznad politike i interesa pojedninih skupina. Da bismo to ostvarili, predlažemo sljedeće mjere zdravstvenog administraciji i donositeljima odluka:

  • Uvođenje dodatnih poreza na duhanske proizvode, akloholna pića i „nezdrave“ prehrambene proizvode ( visoki udjeli soli, šećera, transmasnih kiselina) – sav tako prikupljen novac treba se ulijevati u poseban „zdravi fond“, koji će se trošiti za zdravstvenu zaštitu građana
  • Poticanje većeg broja građana na plaćanje dopunskog zdravstvenog osiguranja po postojećoj cijeni – podjećamo da su i dopunsko i dodatno zdravstveno osiguranje DOBROVOLJNA OSIGURNJA , i da ih se ne može učiniti obveznim
  • Usklađivanje poslovanja dopunskog zdravstvenog osguranja s propisima EU
  • Izradu postupnika i smjernica dijagnostike i liječenja pojedinih bolesti i stanja, kako bi se izbjegle suvišne pretrage, koje mogu biti i štetne, i kako bi se reducirale liste čekanja i smanjilo nepotrebno propisivanje lijekova
  • Sve pretrage na kojima korisnici zdravstvenih usluga inzistiraju a nisu predviđene takvim postupnicima i smjernicama, potrebno je naplatiti
  • Definiranje mreže zdravstvenih ustanova – centara izvrsnosti za dijagnostiku i liječenje pojedinih bolesti/stanja, jer samo iskustvo i velik broj pojedinih dijagnostičkih i kurativnih postupaka garantiraju kvalitetu zdravstvenih usluga
  • Uključivanje u mrežu i privatnih ustanova i jačanje javno-privatnog partnerstva, kako bi se upotpunili potrebni resursi u sustavu zdravstva
  • Definiranje prava i obveza iz obveznog zdravstvenog osiguranja, kako bi se svim građanima RH omogućila ustavom garantirana jednaka razina zdravstvene zaštite
  • Aktivno uključivanje lokalnih uprava i samouprava u planiranje i provođenje zdravstvene zaštite prema realnim potrebama stanovništva na njihovu području, jer iako smo mala zemlja, obilujemo različitostima
  • Aktivna nastojanja svih dionika zdravstvenog sustava, od zdravstvene administracije do udruga pacijenata na edukaciji i podizanju zdravstvene pismenosti građana RH svih dobi
  • Aktivno uključivanje građana u odlučivanje o zdravlju i zdravstvu na temelju relevantnih informacija, jer se bolest ne događa „nekome drugome“
  • Aktivno uključivanje građana u monitoring trošenja proračunskog novca u zdravstvu
  • Prihodovanje za zdravstvene ustanove kroz poticanje i razvoj kliničkih ispitivanja, iznajmljivanje opreme i prostora u vrijeme kada ih zdravstvena ustanova ne koristi
  • Uvođenje inovacija u dijagnostiku i liječenje, kako bi se dugoročno uštedjelo na učinkovitim postupcima i lijekovima/liječenjima
  • Uvođenje Registara ishoda liječenja, klinički relevantnih i relevantnih po iskustvu pacijenata, kako bi se kontrolirala kvalieta i sigurnost zdravstvenih i medicinskih usluga

Koalicija udruga u zdravstvu

Predsjednik

Ivica Belina, prof. edukac. reh.