Duhan – prijetnja razvoju

Duhan – prijetnja razvoju

Svjetska zdravstvena organizacija svake godine 31. svibnja obilježava Svjetski dan nepušenja (engl. World No Tobacco Day) da bi ukazala na zdravstvene i ostale rizike povezane s uporabom duhana te promicala politike koje će učinkovito smanjiti konzumaciju duhana. Od posljedica pušenja godišnje u svijetu umire čak 6 milijuna ljudi. Hrvatska je potpisnica Konvencije Svjetske zdravstvene organizacije koja poziva na sprečavanje uplitanja duhanske industrije u javno-zdravstvenu politiku. U Hrvatskoj koja je po smrtnosti od raka pluća druga u Europi odmah iza Mađarske, svakodnevno puši svaki peti učenik 1. razreda srednje škole, a 60 posto ih je barem jednom zapalilo cigaretu.

Ovogodišnji Svjetski dan nepušenja je posvećen temi “Duhan – prijetnja razvoju.” da bi se naglasila povezanost uporabe duhanskih proizvoda, nadzora nad duhanom i održivog razvoja kao i potaknulo države da nadzor nad duhanom uključe u nacionalne odgovore na Programom za održivi razvoj 2030.

Ciljevi Svjetskog dana nepušenja 2017.

  • Istaknuti vezu između uporabe duhanskih proizvoda, kontrole duhana i održivog razvoja.
  • Potaknuti zemlje da uključe kontrolu duhana u svoje nacionalne strategije u okviru Globalnih ciljeva za održivi razvoj do 2030. (Agenda 2030).
  • Podržati države članice i civilno društvo u borbi protiv uplitanja duhanske industrije u političke procese, što vodi do bolje nacionalne kontrole uporabe duhana.
  • Poticati šire sudjelovanje javnosti i partnera u nacionalnim, regionalnim i globalnim naporima za razvoj i provedbu razvojnih strategija i planova kontrole duhana.
  • Pokazati kako pojedinci mogu doprinijeti stvaranju održivog svijeta bez duhana, bilo da  nikad nisu uzimali ili da prestanu uzimati duhan.

Kontrola duhana podupire zdravlje i razvoj

Svjetska zdravstvena organizacija poziva zemlje na ubrzanje napora u kontroli duhana kao dio njihovog doprinosa u ostvarivanju Globalnih ciljeva za održivi razvoj do 2030. (Agenda 2030). Sve zemlje imaju koristi od uspješnog nadzora epidemije pušenja duhana, ponajprije štiteći svoje građane od štetnih posljedica uporabe duhana i smanjivanjem štetnog ekonomskog učinka na nacionalna gospodarstva. Cilj Programa održivog razvoja i njezinih 17 globalnih ciljeva jest osigurati da “nitko nije ostavljen”.

Kontrola duhana pomaže u postizanju i drugih globalnih ciljeva

Pored spašavanja života i smanjenja zdravstvenih nejednakosti, sveobuhvatna kontrola duhana sadrži negativan utjecaj na uzgoj, proizvodnju, trgovinu i potrošnju duhana.

Kontrola duhana može prekinuti ciklus siromaštva, pridonijeti smanjenju gladi, promicanju održive poljoprivrede i gospodarskog rasta te borbi protiv klimatskih promjena. Povećanje poreza na duhanske proizvode također se može koristiti za financiranje univerzalne zdravstvene pokrivenosti i drugih razvojnih programa vlade.

Osim države/vlasti i ostali sudionici mogu pojačati napore nadzora nad duhanom: ljudi mogu doprinijeti na individualnoj razini kako bi stvorili održivi svijet bez duhana. Stanovnici se mogu obvezati da nikad neće uzimati duhanske proizvode. Oni koji koriste duhan mogu odustati od te navike ili tražiti pomoć u prestanku pušenja, te će na taj način zaštititi svoje zdravlje i zdravlje osoba koje su izložene pasivnom pušenju, uključujući djecu, druge članove obitelji i prijatelje. Novac koji se ne troši na duhan može se upotrijebiti za ostale važne namjene, uključujući kupnju zdrave hrane, zdravstvo i obrazovanje.

Činjenice o duhanu, kontroli duhana i razvojnim ciljevima

  • Od posljedica korištenja duhana godišnje u Svijetu umre više od 7 milijuna osoba, a predviđa se da će do 2030. godine taj broj porasti na više od 8 milijuna godišnje. Korištenje duhana predstavlja prijetnju svakoj osobi, bez obzira na spol, dob, rasu, kulturu ili obrazovanje. Donosi patnju, bolest i smrt, osiromašuje obitelji i nacionalnu ekonomiju.
  • Troškovi nastali kao posljedica upotrebe duhana znatno utječu na nacionalnu ekonomiju kroz povećanje troškova zdravstvene zaštite i smanjenu produktivnost. To dodatno pogoršava zdravstvenu nejednakost i pogoršava siromaštvo, jer siromašni ljudi troše manje na osnove kao što su hrana, obrazovanje i zdravstvena zaštita. Oko 80% prijevremenih smrti od duhana javlja se u zemljama s niskim ili srednjim dohotkom.
  • Uzgoj duhana zahtijeva velike količine pesticida i gnojiva, što može biti toksično i onečišćuje vodu. Svake godine se za uzgoj duhana koristi 4,3 milijuna hektara zemlje, što rezultira globalnom deforestacijom između 2% i 4%. Proizvodnja duhana također proizvodi više od 2 milijuna tona krutog otpada.
  • Konvencija Svjetske zdravstvene organizacije za kontrolu duhanskog dima (WHO FCTC) vodi globalnu borbu protiv epidemije pušenja duhana. WHO FCTC je međunarodni ugovor sa 180 potpisnika (179 zemalja i Europska unija). Danas više od polovice svjetskih zemalja, koje čine gotovo 40% svjetske populacije (2,8 milijardi ljudi), implementirale su barem jednu od najisplativijih mjera WHO FCTC na najvišu razinu. Sve veći broj zemalja stvara „vatrozid“ kako bi se izbjeglo uplitanje duhanske industrije u vladinu politiku kontrole duhana.
  • Kroz povećanje poreza na cigarete u svijetu za 1 USD, za razvoj bi se moglo odvojiti dodatnih 190 milijardi USD. Visoki porezi na duhan povećavaju prihoda države, smanjuju potražnju za duhanom i nude dodatne mogućnosti financiranja razvojnih aktivnosti.